Ko plaća bolovanje, a ko ga vraća: obračun i refundacija u tri sistema

Ukratko. Bolovanje prolazi kroz tri koraka: evidenciju, obračun i refundaciju. Svaki korak uređuju drugi propisi. Koliko pripada radniku, određuju zakon entiteta u kojem se obračun vrši i akt poslodavca. Koliko se vraća poslodavcu, određuje fond, a u Federaciji BiH kantonalni zavod. Refundacija dolazi poslije obračuna i ne mijenja ono što je poslodavac dužan obračunati. Greška najčešće nastaje već u evidenciji radnog vremena, kad se upiše pogrešna vrsta bolovanja. Na kraju navodimo listu provjera koje bi trebalo obaviti prije obračuna.

Radnik donese doznaku, u evidenciju radnog vremena (šihtericu) upiše se bolovanje, a na platnoj listi se pojavi naknada. Izgleda kao rutina. Ipak, malo koja stavka u obračunu plata ima toliko pravila, izuzetaka i kasnijih ispravki.

U prvom tekstu ove rubrike, „Tri sistema, hiljadu kontrolora", bolovanje je bilo jedna od stavki koje komplikuju obračun. Ovdje ga pratimo od evidencije radnog vremena do refundacije.

Za razliku od prvog teksta, ovdje navodimo dane, procente i članove propisa. Uz tvrdnje o propisima je link na stranicu na kojoj smo propis pronašli u vrijeme pisanja teksta. Iznose u KM ne navodimo, jer se utvrđuju svake godine. Stanje propisa je oktobar 2026. godine. I dalje pišemo iz iskustva razvoja i uvođenja softvera za obračun plata, ne kao pravni savjetnici. Za tumačenje u konkretnom slučaju nadležni su fond, kantonalni zavod i Vaš pravnik.

Tri koraka koja se ne smiju pomiješati

Svako bolovanje prolazi kroz tri koraka. Svaki ima svoje propise i svog nadležnog.

1. Evidencija. Doktor utvrđuje spriječenost za rad i njen razlog. Evidencija radnog vremena to mora vjerno prenijeti: vrstu bolovanja i svaki dan.
2. Obračun. Poslodavac radniku obračunava i isplaćuje naknadu plate. Kako, određuje zakon entiteta u kojem se obračun vrši: osnovica, procenat i najniži iznos. Kolektivni ugovor ili akt poslodavca može dati više.
3. Refundacija. Fond ili kantonalni zavod vraća poslodavcu dio isplaćene naknade. Šta i koliko, određuju propisi fonda, a u Federaciji BiH propisi svakog kantona posebno.

Najvažnija je granica između drugog i trećeg koraka. Propis o refundaciji kaže šta će fond vratiti poslodavcu. Ne kaže šta poslodavac duguje radniku.

To se najjasnije vidi u Republici Srpskoj. Kolektivni ugovor, opšti akt ili ugovor o radu mogu propisati veću osnovicu i veći procenat naknade (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, član 83, stav 5). Fond ipak vraća samo neto naknadu obračunatu po zakonskoj osnovici i zakonskom procentu (član 85, stav 1). Radnik dobija sve što mu pripada po zakonu i po aktu poslodavca. Sve što je propisano u korist radnika iznad zakonskog minimuma ide na teret poslodavca. Na njegov teret su i porez i doprinosi, jer Fond vraća samo neto naknadu.

Isto je u Brčko Distriktu. Najviši iznos koji Fond određuje svake godine je iznos koji Fond refundira poslodavcu (odluka Fonda, član 2). Ako je poslodavac radniku isplatio više, Fond vraća samo do tog iznosa (uputstvo Fonda, član 8).

U Federaciji BiH federalni zakon prepušta kantonalnom zavodu da odredi visinu i najviši iznos naknade na teret zavoda (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 47). Svaki kanton to uređuje svojim propisom. Ono što poslodavac isplati preko iznosa koji zavod priznaje, snosi sam. Kako se propisi kantona razlikuju, pokazujemo na primjeru tri kantona u odjeljku o kantonima.

Kad se pravila obračuna i povrata pomiješaju, nastaju dvije greške. Prva: radniku se obračuna onoliko koliko će fond vratiti, a ne koliko mu pripada. Druga: od fonda se traži ono što fond ne vraća.

Sve počinje u evidenciji radnog vremena

U mnogim firmama evidenciju radnog vremena ne vodi obračunski radnik. Vodi je poslovođa, šef smjene ili administrativni radnik. Za njih je bolovanje jedna vrsta odsustva. Za obračun su to različiti slučajevi, sa različitim procentom, teretom i refundacijom.

Razloge spriječenosti za rad definiše zakon. U Republici Srpskoj to su: bolest, povreda van rada, medicinsko ispitivanje, njega oboljelog člana uže porodice, povreda na radu, profesionalna bolest, obavezna izolacija, davanje organa ili tkiva i održavanje trudnoće (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, član 72). Od jula 2026. kao spriječenost za rad, bez utvrđivanja kod doktora, računaju se i bolničko liječenje, pratnja lica na bolničkom liječenju i kontinuirano liječenje djeteta (član 74, stav 6). Slične liste imaju i zakoni Federacije BiH (član 42) i Brčko Distrikta (član 32).

Evo najčešćih grešaka u evidenciji. Uz svaku prvo navodimo šta propis kaže, a zatim šta se desi kad se u evidenciju upiše pogrešna vrsta bolovanja.

• Povreda na radu upisana kao obična bolest
  • Propis: U Republici Srpskoj naknada za povredu na radu i profesionalnu bolest je 100 % i ide na teret poslodavca od prvog dana (Zakon o radu, član 131; Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, član 83, stav 6). Od jula 2026. Fond je ne vraća (član 85, stav 4). I u Federaciji BiH (član 47) i u Brčko Distriktu (član 37) povreda na radu nosi 100 %.
  • Greška: Upisana kao bolest, povreda na radu daje naknadu od 70 %. U Republici Srpskoj iz nje nastane i zahtjev za povrat koji ne bi smio biti podnesen.
• Izolacija, pratilac i njega supružnika ili djeteta upisani kao obično bolovanje
  • Propis: U Federaciji BiH ovi slučajevi idu na teret kantonalnog zavoda od prvog dana, a ne od 43. dana. Poslodavac naknadu isplati, a zavod mu je vrati u roku od 45 dana (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 57). U Republici Srpskoj obavezna izolacija nosi 90 % (član 83, stav 4).
  • Greška: Upisani kao obično bolovanje, u Federaciji BiH prvih 42 dana ostanu trošak poslodavca, iako ih je trebao vratiti zavod. U Republici Srpskoj izolacija se obračuna sa 70 % umjesto 90 %.
• Održavanje trudnoće ili maligna bolest upisani kao obična bolest
  • Propis: U Republici Srpskoj održavanje trudnoće i maligna bolest nose 100 % (član 83, stav 4).
  • Greška: Upisani kao obična bolest, daju naknadu od 70 %, za 30 % osnovice manju nego što radniku pripada.
• Pratnja djeteta bez svoje vrste bolovanja u evidenciji
  • Propis: Izmjene zakona u Republici Srpskoj iz jula 2026. uvele su novi slučaj od 100 %: pratnju ili kontinuirano liječenje djeteta, kad potrebu utvrdi ustanova tercijarnog nivoa (član 83, stav 4).
  • Greška: Evidencija koja nema takvu vrstu bolovanja ne može ga tačno zabilježiti. Ako se upiše kao njega djeteta, obračuna se sa 70 % umjesto 100 %.

Drugi izvor grešaka su dani.

• Novi slučaj vođen kao nastavak
  • Propis: U Republici Srpskoj od jula 2026. dani se ne povezuju kad se nova spriječenost utvrdi dan nakon što je prethodna okončana. To važi i kad je razlog isti, osim kod povrede na radu i profesionalne bolesti (član 76a).
  • Greška: Evidencija pokazuje samo uzastopne dane bolovanja, pa se dva slučaja lako vode kao jedan. Tada se granica od 30 dana za povrat pogrešno računa. Gdje je jedan slučaj završio, a drugi počeo, piše na doznaci.
• Doznaka kasni
  • Propis: U Republici Srpskoj radnik je dužan dostaviti potvrdu doktora najkasnije u roku od tri dana (Zakon o radu, član 119).
  • Greška: U praksi doznaka često stigne poslije obračuna. Tada se bolovanje ispravlja naknadno, a s njim osnovica, doprinosi i zahtjev za refundaciju.

Zato obračunski radnik prije obračuna upoređuje evidenciju radnog vremena sa doznakama. Provjerava vrstu, prvi i posljednji dan, i da li je slučaj nov ili nastavak. Ako se greška otkrije tek poslije obračuna, kasno je. Pogrešan iznos je tada već na platnoj listi, u obrascima za poresku upravu i na računu radnika.

Obračun: šta zakon traži od poslodavca

Obračun naknade određuje zakon entiteta u kojem se obračun vrši. Razlike počinju već od prvog pitanja: od čega se naknada računa.

Osnovica za obračun naknade

Naknada se obračunava kao procenat od osnovice. Šta čini osnovicu, svaki sistem propisuje drugačije.

U Republici Srpskoj osnovica je prosječna bruto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca za koji se naknada obračunava (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, član 83, stav 1). Zato se osnovica računa iznova za svaki mjesec bolovanja. Ako radnik kod poslodavca nije proveo šest mjeseci, osnovica je prosječna bruto plata za period koji je proveo kod njega (član 83, stav 2). U osnovicu ulazi samo ono što je po Zakonu o radu plata. Plata se sastoji od osnovne plate i uvećanja plate (Zakon o radu, član 121, stav 1). Uvećanja su minuli rad, 0,3 % za svaku godinu staža ako kolektivni ugovor ne određuje drugačije (član 124, stav 1). Uvećanja su i dodaci za radni učinak, otežane uslove rada, prekovremeni rad, rad noću i rad praznikom (član 124, stav 2). Topli obrok, prevoz, dnevnice, teren i otpremnina nisu plata. Zakon ih vodi posebno, kao druga primanja po osnovu rada, pa ne ulaze u osnovicu (član 132, stav 1). Ne ulazi ni regres, jer je to posebno pravo uz godišnji odmor, a ne dio plate (član 87, stav 2). Ako je radnik u nekom od tih šest mjeseci već bio na bolovanju, sati bolovanja ne ulaze u osnovicu po umanjenom iznosu naknade. Računaju se po satnici iz njegove plate za taj mjesec, kao da je te sate radio. Na obrascu Fonda to se upisuje kao razlika između pune i umanjene bruto plate za sate bolovanja (uputstvo Fonda, Prilog 4, obrazac Ref-03a).

U Federaciji BiH osnovica je plata isplaćena radniku za mjesec prije mjeseca u kojem je nastala spriječenost (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 46, stav 1). Plata se po Zakonu o radu Federacije BiH sastoji od osnovne plate, dijela plate za radni učinak i uvećane plate (Zakon o radu, član 75, stav 2). Uvećana plata je plata za otežane uslove rada, prekovremeni i noćni rad i rad u dane sedmičnog odmora i praznika (član 76). Zato i ta uvećanja ulaze u osnovicu. Topli obrok, regres i prevoz zakon ne ubraja u platu, pa ne ulaze ni u osnovicu.

Šta se tačno uzima kao plata, za koji mjesec i kako se računa mjesec u kojem plata nije puna, određuju kantonalni pravilnici. Na primjeru tri kantona:

• Kanton Sarajevo: plata umanjena za doprinose iz plate, isplaćena u mjesecu prije spriječenosti (pravilnik, član 3, stav 1). Posebno pravilo za mjesec u kojem plata nije puna pravilnik nema.
• Tuzlanski kanton: oporeziva primanja iz radnog odnosa, plata i naknada plate, umanjena za doprinose iz plate (pravilnik, član 2, tačka i). Ako u tom mjesecu plata nije puna, ostvarena plata se dijeli sa brojem sati koje je radnik radio i množi sa fondom sati tog mjeseca (član 4, stav 2). Ako je radnik u tom mjesecu imao samo neoporezivu naknadu, uzima se prvi raniji mjesec u kojem je imao platu (član 4, stav 3).
• Hercegovačko-neretvanski kanton: neto plata isplaćena u mjesecu prije spriječenosti (pravilnik, član 3, stav 1). Osnovica se utvrđuje kao satna, osim kad je za taj mjesec isplaćena najniža plata (član 3, stav 2).

Federalni zakon i tuzlanski pravilnik govore o plati za prethodni mjesec, a pravilnici Sarajeva i Hercegovačko-neretvanskog kantona o plati isplaćenoj u prethodnom mjesecu. Ako radnik u tom mjesecu nije imao platu, osnovica je prosječna plata u kantonu za taj mjesec (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 46, stav 2). Kad naknada traje neprekidno duže od tri mjeseca, a plate kod poslodavca porastu više od 5 %, osnovica se valorizuje (član 46, stav 3).

U Brčko Distriktu osnovica je prosječno isplaćena neto plata za sate redovnog rada, bez dodataka, u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastala spriječenost (Zakon o zdravstvenom osiguranju Brčko Distrikta, član 36, stav 1). Zakon o radu Brčko Distrikta u platu ubraja osnovnu platu, dio plate za radni učinak, uvećanja plate i druga primanja po osnovu rada (Zakon o radu, član 90, stav 1). Za osnovicu naknade zakon o zdravstvenom osiguranju to sužava na platu za sate redovnog rada. Uvećanja za otežane uslove rada, prekovremeni i noćni rad i rad u dane kad se ne radi (Zakon o radu, član 91, stav 1) zato ne ulaze. Sati bolovanja nisu sati redovnog rada, pa ni naknada za njih ne ulazi u osnovicu. Ako radnik u ta tri mjeseca nije primio platu, osnovica je prosjek posljednje tri plate koje je primio (član 36, stav 2). Kad naknada traje neprekidno duže od tri mjeseca, a plate kod poslodavca porastu više od 5 %, osnovica se valorizuje (član 36, stav 3).

Isti radnik sa istom platom tako ima tri različite osnovice, zavisno od toga gdje se obračun vrši.

Zakon i akt poslodavca

Zakon propisuje koliko radniku pripada za bolovanje. Akt poslodavca često daje više, a ono što je dato preko zakona poslodavac plaća sam.

• Republika Srpska: zakon propisuje osnovicu i procenat od 70 %, 90 % ili 100 %, zavisno od razloga spriječenosti (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, član 83, stav 1; član 83, stav 4). Kolektivni ugovor, opšti akt ili ugovor o radu mogu dati više, kako je opisano u odjeljku o tri koraka.
• Federacija BiH: naknada je najmanje 80 % osnovice i ne može biti niža od najniže plate za taj mjesec (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 47, stav 1). Za povredu na radu, profesionalnu bolest, komplikacije trudnoće i porođaja i transplantaciju iznosi 100 % (član 47, stav 2). Visinu naknade za prvih 42 dana, koje snosi poslodavac, utvrđuje poslodavac opštim aktom (član 56, stav 2).
• Brčko Distrikt: zakon propisuje 80 % osnovice, ne manje od najniže plate i ne više od najvišeg iznosa koji određuje Fond (Zakon o zdravstvenom osiguranju Brčko Distrikta, član 37, stav 1). Ako poslodavac ipak isplati više, uputstvo Fonda kaže da je Fond „u obavezi" vratiti najviši iznos iz svoje odluke (uputstvo Fonda, član 8, stav 4). Razliku snosi poslodavac.

Obračunski radnik zato mora znati i akte svoje firme, ne samo zakon.

Refundacija: novac koji se vraća poslodavcu

Refundacija počinje tek kad je naknada obračunata i isplaćena. Ona ne mijenja ono što je radnik dobio. Određuje samo koliko će poslodavac dobiti nazad, pod kojim uslovima i u kojem roku.

Republika Srpska

• Od 31. dana neprekidne spriječenosti poslodavac može tražiti povrat od Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, član 85).
• Fond vraća samo neto naknadu, obračunatu po zakonskoj osnovici i zakonskom procentu. Porez, doprinosi i sve što je poslodavac dao preko zakona ostaju njegov trošak.
• Uslovi su staž osiguranja od najmanje tri mjeseca neprekidno, ili šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Doprinosi za zdravstveno osiguranje moraju biti plaćeni najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec (član 85).
• Zahtjev se podnosi u roku od 90 dana od isteka kalendarskog mjeseca bolovanja, za svaki mjesec posebno. Od jula 2026. zakon kaže da se zahtjev u tom roku „podnosi", a ne da se „može podnijeti" (član 85).
• Fond vraća najviše 11 mjeseci u kalendarskoj godini. Za povredu na radu i profesionalnu bolest povrata nema (član 85).
• Zahtjev ide na obrascima Fonda: Ref-01 je zahtjev, Ref-02 spisak radnika, Ref-03 obračun povrata za svakog radnika i svaki mjesec. Ref-03a je razrada bruto plate za svaki mjesec koji ulazi u osnovicu. Uz njih se prilažu pisani obračun plate i izvještaj doktora. Novi obrazac Ref-03 važi od 10. septembra 2026. godine (uputstvo i obrasci Fonda).

Federacija BiH

• Od 43. dana naknada ide na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Isplaćuje je i dalje poslodavac, a zavod mu vraća u roku do 45 dana (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 56).
• Izolacija, pratilac i njega supružnika ili djeteta su na teret zavoda od prvog dana (član 57).
• Visinu i najviši iznos naknade na teret zavoda utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda (član 47). Deset kantona znači deset pravilnika, a zahtjevi za povrat idu na različitim obrascima.

Brčko Distrikt

• Poslije 30. dana naknada ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, najduže 12 mjeseci od početka spriječenosti (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 33; izmjena iz 2024). Isplaćuje je i dalje poslodavac, pa traži refundaciju.
• Uslov za refundaciju je da je naknada isplaćena radniku i da je uplaćen doprinos za zdravstveno osiguranje (uputstvo Fonda, član 4).
• Najviši iznos koji Fond refundira određuje se odlukom za svaku godinu. Ako je poslodavac isplatio više, Fond vraća samo do tog iznosa (odluka Fonda; uputstvo, član 8).
• Najniži iznos zavisi od fonda PIO u kojem je radnik prijavljen, u Federaciji BiH ili u Republici Srpskoj. Za Republiku Srpsku zavisi i od stručne spreme radnog mjesta, pa uz zahtjev ide i izjava o stručnoj spremi (uputstvo, član 6 i 8).
• Uz prvi zahtjev idu doznaka, platne liste i prijave MIP-1023 ili 1002 za tri mjeseca prije bolovanja. Uz svaki zahtjev idu spisak isplaćenih naknada i dokaz o isplati (uputstvo, član 6).
• Poslodavac uključen u posebno reosiguranje može dobiti povrat od 80 % i za dane od prvog do tridesetog (Zakon o zdravstvenom osiguranju, član 39).

Federacija BiH: jedan zakon, deset zavoda

Federalni zakon daje okvir, a detalje popunjava kantonalni zavod. Upravni odbor svakog zavoda svojim pravilnikom određuje osnovicu, visinu i najviši iznos naknade na teret zavoda, kao i postupak povrata. Pravilnici se i mijenjaju. Kanton Sarajevo je novi pravilnik donio u novembru 2024, a Hercegovačko-neretvanski kanton u februaru 2026. godine. Tuzlanski kanton je svoj pravilnik iz 2022. mijenjao 2023. i 2025. godine.

Evo kako to izgleda u tri kantona:

U sva tri kantona naknadu radniku isplaćuje poslodavac, a zavod mu vraća. Sve ostalo se razlikuje. Tuzlanski zavod uz naknadu vraća i doprinose iz plate. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu zahtjev mora stići najkasnije 45 dana od isplate plate. U Tuzlanskom kantonu pravo na povrat zastarijeva tek za pet godina. A ovo su samo tri od deset kantona.

Šta to znači za poslodavca? Ako radniku isplati više od iznosa koji zavod priznaje, razliku snosi sam. Ako zahtjev ne pošalje pravom zavodu, sa pravim obrascima i u roku, povrat kasni ili izostaje. U Tuzlanskom kantonu zavod isplaćuje naknadu direktno radniku samo izuzetno. Primjer je povreda na radu kad je poslodavac u stečaju.

Za obračunskog radnika to znači još jedan podatak koji mora imati za svakog radnika: kanton u kojem je radnik osiguran. Firma sa sjedištem u jednom kantonu može imati radnike osigurane u tri različita kantona.

Šta to traži od softvera

Kad se sve ovo sabere, softver za obračun plata mora podnijeti mnogo varijacija:

• posebnu vrstu bolovanja za svaki razlog, sa svojim procentom, teretom i refundacijom;
• brojanje dana od prvog dana slučaja, i preko granice mjeseca;
• fleksibilnost postavljanja osnovice koja će se koristiti za obračun naknade;
• najniže i najviše iznose po entitetu i kantonu, sa datumom od kada važe;
• podatke iz završenih obračuna za pripremu obrazaca za refundaciju;
• izmjene propisa usred godine, kakva je bila ona u Republici Srpskoj iz jula 2026.

Ali i najbolji softver zna samo ono što mu se upiše. Ako evidencija kaže „bolest", a doznaka „povreda na radu", program će tačno izračunati pogrešnu stvar.

Evo kako to radi SalaryX Pro:

• Svaka vrsta bolovanja je poseban element evidencije radnog vremena koji je povezan sa elementima plate. Svaki element plate pruža mogućnost definisanja procenta naknade u skladu sa zakonom ili aktom poslodavca.
• Prenos podataka iz evidencije radnog vremena (ekran „Šihterica") sam broji neprekidan niz dana bolovanja, i dane iz prethodnog mjeseca. Od zadatog dana prebacuje sate na element za refundaciju. Standardno je to 31. dan u Republici Srpskoj i 43. dan u Federaciji BiH.
• U Republici Srpskoj osnovicu računa iz plata prethodnih mjeseci, iz već urađenih obračuna.
• U Federaciji BiH naknada ne pada ispod najniže plate, a program to provjerava sam.
• Kad slučaj traži posebnu osnovicu, ona se unosi ručno i ima prioritet u odnosu na automatsku konfiguraciju, dajući obračunskom radniku fleksibilnost u radu, te mogućnost postavke osnovice koju česte promjene propisa mogu zahtijevati.
• Iz urađenog obračuna priprema obrasce Ref-01, Ref-02, Ref-03 i Ref-03a za Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Pokazuje bruto naknadu, porez i doprinose, neto iznos povrata i rok za predaju.
• Uslove za povrat, kao što su doznaka, neprekidno trajanje i staž osiguranja, provjerava obračunski radnik. Program ih ne provjerava, ali pokazuje rok.

Lista provjera prije obračuna bolovanja

Evidencija radnog vremena

1. Za svaki dan i svaki mjesec bolovanja postoji doznaka.
2. Vrsta bolovanja u evidenciji radnog vremena odgovara razlogu na doznaci.
3. Zna se prvi dan slučaja, i kad pada u prethodni mjesec. Jasno je i da li je slučaj nov ili nastavak prethodnog.

Obračun

4. Zna se od kojeg dana naknada ide na teret fonda ili zavoda: od 31. dana u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, od 43. u Federaciji BiH. U Federaciji BiH izolacija, pratilac i njega supružnika ili djeteta idu na teret zavoda od prvog dana. U Republici Srpskoj i Brčko Distriktu povreda na radu i profesionalna bolest ostaju na teret poslodavca.
5. Osnovica je izračunata po pravilima sistema u kojem se obračun vrši: zna se koji mjeseci i koja primanja ulaze u nju.
6. Procenat odgovara razlogu spriječenosti. Provjereno je i da li akt poslodavca daje više.
7. Zna se gdje je radnik osiguran: u Federaciji BiH u kojem kantonu, a u Brčko Distriktu u kojem je fondu PIO prijavljen.
8. U Federaciji BiH i Brčko Distriktu naknada nije niža od najnižeg iznosa.

Refundacija

9. Zna se koliko će fond ili zavod vratiti: u Republici Srpskoj neto naknadu po zakonskoj osnovici i procentu, u Federaciji BiH i Brčko Distriktu najviše do iznosa koji priznaju. Ostatak je trošak poslodavca.
10. Prije predaje zahtjeva provjereni su uslovi, dokumentacija i rok fonda ili zavoda.

Propisi na koje se pozivamo

U nastavku navodimo linkove propisa na koje smo se pozivali u ovom tekstu.

Republika Srpska

• Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik Republike Srpske" 93/22, 132/22 i 67/26): član 72, 74, 76a, 83 i 85.
• Zakon o radu („Službeni glasnik Republike Srpske" 1/16 do 59/26): član 87, 119, 121, 124, 131 i 132.
• Uputstvo o sadržaju medicinske i finansijske dokumentacije za povrat isplaćene naknade plate i novčane naknade („Službeni glasnik Republike Srpske" 15/26 i 82/26): obrasci Ref-01 do Ref-03a, na stranici Fonda.

Federacija BiH

• Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH" 30/97, 7/02, 70/08, 48/11, 36/18 i 61/22): član 42, 46, 47, 56 i 57.
• Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH" 26/16 do 39/24): član 75 i 76.
• Pravilnici kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja:
  • Pravilnik o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, od 6. novembra 2024: član 3, 6, 9 i 11.
  • Pravilnik o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona" 7/22, 19/23 i 8/25): član 2, 4, 7, 8, 9, 11, 12 i 16.
  • Pravilnik o povratu naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona, od 25. februara 2026: član 3, 6 i 10.

Brčko Distrikt

• Zakon o zdravstvenom osiguranju Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH" 19/20, prečišćeni tekst, i 14/24): član 32, 33, 36, 37, 38 i 39.
• Zakon o radu Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH" 12/25, prečišćeni tekst): član 90 i 91.
• Odluka o najvišem i najnižem iznosu naknade plate, Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja, 18. februar 2026: član 2 i 3.
• Uputstvo o načinu obračuna naknada plata za vrijeme privremene spriječenosti za rad i refundacija isplaćenih naknada plata, Fond zdravstvenog osiguranja, 19. februar 2026: član 4, 6 i 8.

Želite li vidjeti kako SalaryX Pro vodi bolovanje od evidencije radnog vremena do obrazaca za Fond? Javite nam se. Pokazaćemo Vam na demo primjeru, bez obaveze. Zatražite demo SalaryX Pro ili prvo pogledajte šta SalaryX Pro radi.